Deinstitucionalizacija ili tsunami gradnje javnih domova?

Autor:

Deinstitucionalizacija?

Ako je suditi po novinskim natpisima, nismo sigurni da su u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike shvatili što je to deinstitucionalizacija jer se svako malo neka županija, grad ili općina hvali projektima domova za starije u nastajanju, i to sve će se graditi novcima poreznih obveznika i iz europskih fondova!

U dokumentu naslova Deinstitucionalizacija ili prijelaz s institucionalnih usluga na usluge podrške za život u zajednici naslov je smjernica” , koji predstavlja zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici, navedeni su praktični savjeti, namijenjeni  prvenstveno donositeljima politika i odluka u Europskoj uniji koji su odgovorni za pružanje usluga skrbi i potpore, između ostalih skupina, i za starije osobe.

U ovom slučaju to bi bilo Ministarstvo za rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, kao predlagatelj zakona, pravilnika, kreatora strategije, akcijskih planova, socijalne politike u Hrvatskoj. To isto Ministarstvo je nedavno novim zakonom ukinulo  obiteljske domove, iako su po definiciji obiteljski domovi bili izvaninstitucijski oblik skrbi, a smjernicama se prednost razvoja usluga daje upravo alternativi institucionalnoj skrbi.

Gdje se sve planiraju graditi novi javni domovi za starije?

Navest ćemo samo neke…

  • Otok Šolta – izgradnja doma u mjestu Srednje Selo, Otok Šolta (LINK)
  • Kutina – izgradnja doma u Radićevoj ulici, prostor bivše Moslavke (LINK)
  • Slavonski Brod – izgradnja doma ukupne površine 3000 m2, vrijednosti 30 mil. kuna (LINK)
  • Klana, Primorsko-goranska županija, izgradnja doma za 200 korisnika, ukupne vrijednosti oko 100 milijuna kuna (LINK)
  • Općina Murter-Kornati, dom za 100 korisnika (LINK)
  • Fažana, izgradnja doma u tri faze, za maksimalno 150 korisnika (LINK)
  • Općina Ružić, mjesto Kljake, Šibensko-kninska županija, investicija 7 mil. kuna (LINK)
  • Općina Strahoninec, Međimurska županija, za 150 korisnika (LINK)
  • Općina Molve, Koprivničko-križevačka županija, vrijednost preko 10 milijuna kuna, u potpunosti financirano iz EU fondova (LINK)
  • Dubrovnik, za 48 korisnika, planirano otvorenje doma jesen 2022 (LINK)
  • Zagreb, Markuševec, objekt izgrađen, čeka se otvorenje (LINK)
  • Labin, Istra za 50 korisnika i 20 korisnika u dnevnom boravku (LINK)
  • Pleternica, Požeško-slavonska županija, za 200 korisnika i 100 korisnika dnevnog boravka (LINK)
  • Zaostrog, Splitsko-dalmatinska županija (LINK)

 

Javni  domovi nelojalna konkurencija privatnim domovima

Smještaj u privatnim domovima je skup i izaziva čuđenje i nevjericu onih za koje nema mjesta u javnim domovima. Mišljenje je ovo većine koji traže smještaj, no, istina je malo drugačija. Ne samo da su javni domovi uglavnom skuplji od privatnih, nego se za mjesto u domu, da biste uopće bili uzeti u obzir morate prijaviti barem 10 godina ranije! To je zbog nepravedne cijene sufinanciranja ležaja, a ne korisnika, pa tako primjerice dok “skupo” plaćate smještaj člana Vaše obitelji u nekom privatnom domu, isto tako, kao porezni obveznik, nekom pokretnom korisniku sufinancirate smještaj u javnom domu (kojih je u svakom javnom domu oko 50%)! Ovo je tema koja se svako malo poteže, no očito nema dovoljno interesa za rješavanje ovog ključnog problema dugotrajne skrbi starijih osoba u Hrvatskoj, gdje su neki “jednakiji od drugih”.