Za branitelje posebni domovi za starije

U planu aktivnosti Ministarstva branitelja za treći kvartal 2022 je donošenje Zakona o osnivanju ustanove za smještaj braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata. Nakon analize postojećeg stanja, Ministarstvo je odlučilo kako je nužno donijeti ovaj Zakon, jer, s obzirom na starenje populacije, se očekuje  da će potrebe hrvatskih branitelja biti sve izraženije, i  da će broj braniteljsko-stradalničke populacije kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socio-ekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti,  svakim danom rasti te je za njih nužno osiguravati podršku od strane Republike Hrvatske.

Ministarstvo branitelja zaključuje također da broj smještajnih kapaciteta u domovima za starije i nemoćne osobe nije dostatan uz tendenciju da, radi ukupnog starenja populacije u RH, u narednom razdoblju bude još slabije dostupan. Ovo se prije svega odnosi na smještaj organiziran u ustanovama kojima su osnivači RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, a povećava se broj privatnih pružatelja usluge smještaja. Zbog deregulacije i privatizacije ove usluge i nedovoljnog ulaganja u financiranje sustava javnih domova dolazi do rasta cijena usluge smještaja, a domovi za starije i nemoćne osobe postaju financijski nedostupnima velikom broju umirovljenika/osoba u potrebi za ovim oblikom skrbi.

Ministar Medved će tek nakon što provjere koje su potrebe starijih branitelja moći reći koliko će se domova i gdje graditi.

Medved o Aladroviću

Jedno Ministarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo branitelja je napravilo analizu stanja tržišta koji je pod ingerencijom drugog Ministarstva, odnosno Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i zaključilo da je ovo drugo nesposobno i nespremno za institucionalizaciju branitelja i stradalničke populacije, odnosno da trenutni kapaciteti domovima za starije u kojima branitelji već sada sukladno Zakonu o braniteljima imaju prednosti pred ostalima neovisno o imovinskom ili dohodovnom statusu nisu ni približno dovoljni za potrebe branitelja u nadolazećim godinama.

Članak 127. Zakona o hrvatskim braniteljima

Prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi koje pružaju usluge smještaja sukladno propisima o socijalnoj skrbi, a kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave imaju sljedeće osobe, prema redoslijedu:

a) roditelji, bračni ili izvanbračni drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

b) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji su u teškom zdravstvenom stanju

c) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata prema redoslijedu prednosti od I. do X. skupine

d) dragovoljci iz Domovinskog rata koji su u teškom zdravstvenom stanju

e) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u teškom zdravstvenom stanju redoslijedom prednosti od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i

f) roditelji, bračni ili izvanbračni drug te djeca umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u teškom zdravstvenom stanju.

Dok čekamo analize Ministarstva hrvatskih branitelja o potrebama hrvatskih branitelja za smještaj u domove za starije, možemo nastaviti gledati kako se i dalje stvara još veći jaz između privatnih i javnih domova, za razliku od ostalih europskih država, na koje se volimo referirati, a u kojima se država oslanja na privatne pružatelje socijalne skrbi, te sufinancira korisnika, a ne samo ležajeve u javnim domovima, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

Svoj komentar na ovu temu možete ostaviti OVDJE