Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je u ponedjeljak, 27. srpnja, na zajedničkoj sjednici članovima Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, predstavio sastav nove vlade. Nova će Vlada, umjesto dosadašnjih 20, imati 16 ministarstava, ali ostaje nejasno pod čiju ingerenciju će spadati pružatelji socijalnih usluga.
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, izjavio je za RTL kako je 15 do 16 ministarstava europski prosjek: “Premijer se odlučio za broj 16, a ideja je funkcionalno spajanje ministarstava.” No, što to točno znači, i na koji način će se to odraziti na politike vezano uz domove za starije, obiteljske domove, te ostale pružatelje socijalnih usluga?
S novom Vladom je došlo do spajanja ministarstva pravosuđa i uprave, zatim ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te državne imovine, dok će ministarstvo kulture dobiti u nazivu i medije.
Međutim, nakon razrješenja ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesne Bedeković, ostaje otvoreno pitanje nadležnosti nad sektorom pružanja socijalnih usluga. Nije tajna kako se navedeno ministarstvo također razdvojilo:
• socijalna politika i obitelj su u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
• demografija i mladi bit će u nadležnosti novoosnovanog Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, a mladi će biti djelomice i pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja
U kuloarima se šuška kako bi se pružatelji socijalnih usluga mogli postati i dio zdravstvenog resora, za koji će i dalje biti mjerodavan Vili Beroš. Radi se o neprovjerenoj informaciji, a na web stranicama ne postoji izjava, članak ili rubrika koji bi potvrdili da će doći do ovog značajnog “transfera” sektora. S druge strane, ministar Josip Aladrović je službeno zadužen za sektor socijalne politike, ali web stranica ministarstva zasad još uvijek ne pruža niti jednu informaciju na tu temu.
Tko će upravljati sektorom pružanja socijalnih usluga?
Kao što smo već rekli, jedan od kandidata je izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., ministar zdravstva koji je veoma brzo nakon stupanja na dužnost doživio vatreno krštenje COVIDOM-19. “Heroj nacije”, kako su ga svojedobno nazivali, specijalist je neurokirurgije rođen u Splitu. Oženjen je i otac dvoje djece. Za razliku od mnogih drugih političara, Beroš se dugo vremena bavio isključivo strukom te je 2010. postao pročelnik Kliničke jedinice Operacijski blok Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, da bi već 2011. bio imenovan pročelnikom Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi.
Od 2012. je izvanredni profesor u znanstvenom području biomedicinskih znanosti, polje: kliničke medicinske znanosti/kirurgija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj političkoj karijeri se ne zna mnogo, osim da je dugogodišnji član Hrvatske Demokratske zajednice, te da je 2018. postao pomoćnik tadašnjeg ministra zdravstva Milana Kujundžića.
Iako bi, barem po nazivu, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike moglo biti nadležno i za sektor pružanja socijalnih usluga, o tome na njihovim web stranicama nema niti riječi, jer se sve dostupne informacije uglavnom baziraju na upravne i druge poslove vezane uz tržište rada i politike zapošljavanja. Nadležni ministar Josip Aladrović, rođen je 1985. u Požegi, a prva značajnija politička funkcija predsjedanje Odborom za financije Hrvatske demokratske zajednice. Karijeru izvan politike gradio je u Croatia Osiguranju u kojem je proveo svoj cijeli radni vijek (od 2009.).
Iako smo pokušali kontaktirati Vladu Republike Hrvatske za više informacija oko kadrovske križaljke te na koji način će se tretirati pružatelji socijalnih usluga, te pod koje ministarstvo uopće spadaju, odgovor je izostao do trenutka zaključivanja našeg članka (29. srpnja 2020.).
