Ne zatvaraju se obiteljski domovi – idu u transformaciju!

Čim je izašao nacrt novog Zakon o socijalnoj skrbi, Udruga Glas Poduzetnika, Udruga obiteljskih domova u Hrvatskoj i Udruga Starka iz Karlovca odmah su izašli u medije s uznemirujućim informacijama, koja je osvojila sve relevantne portale, punila novinske natpise i dospjela u televizijske emisije, kako nacionalne, tako i regionalne. Iako je člankom 324. nacrta Zakona vrlo jasno definirano da “Odredbe članka 236. do članka 238. ovoga Zakona prestaju važiti  1. siječnja 2027. godine.” , a te iste odredbe definiraju pojam obiteljskog doma, zakonovadac tumači da se ne radi o zatvaranju obiteljskih domova.

I laiku je jasno da to znači da s 01.01.2027 obiteljski domovi neće postojati, neće ih biti, odnosno da se zatvaraju, ukidaju. No, i ministar Aladrović i savjetnica Zvjezdana Bogdanović negiraju, i to poprilično žustro da se radi o tome, da se ne ukidaju obiteljski domovi nego se “transformiraju”. Rekao bi narod “nije šija nego vrat”. Gospođa Bogdanović ide tako daleko da kaže da “mediji prenose neistine, da se obiteljski domovi ne zatvaraju, i smatra da je vrlo neodgovorno da se ovaj način plaše korisnici i njihove obitelji”.

INSPEKCIJSKI NADZORI

Razlog ovakvih nelogičnih i naprasnih rješenja može se navodno naći u analizi izvješća inspekcijskih nadzora provedenih u prošloj i ovoj godini. U 2020. godini provedeno je ukupno 376 inspekcijskih nadzora, od čega 119 u obiteljskim domovima, a ove godine odnosno, pretpostavljamo do kraja rujna (emisija Treća dob u kojoj su navedene ove informacije emitirana je 11.10.2021) provedeno je ukupno 868 inspekcijskih nadzora od čega 388 u obiteljskim domovima. Izvješća o provedenim nadzorima nisu javno objavljena, niti jednoj Udruzi još nisu ustupljena na uvid, pa se ni ne zna o kojim nepravilnostima se radi, odnosno o kojem postotku obiteljskih domova je riječ.

KORISNIK NA PRVOM MJESTU

Iako izvješća inspekcijskih nalaza nitko nije vidio, Ministarstvo se na ovakvu odluku odlučilo zbog brige i bojazni za korisnike, jer im želi omogućiti samo najbolju skrb i njegu. Možda onakvu kakva je u javnim domovima, odnosno u “2 i pol” (?!, kaže gđa Bogdanović) državna, i u 52 decentralizirana doma za starije, gdje u smjeni 1 njegovateljica brine o 40 korisnika a jedna medicinska sestra o 50 korisnika (iz Obrasca DSN 2020 gradskog doma za starije u Zagrebu). Udomiteljstva za starije, iako osobno potičem razvoj ove vrste usluge, postala su mjesta za odbacivanje svih onih korisnika, koje sustav ne želi i gube svoju svrhu, jer se u udomiteljstva ne bi smjele smještati osobe s trećim i četvrtim stupnjem njege, što je uglavnom slučaj, jer udomitelji u većini nisu educirani za rad s takvim osobama.

RJEŠENJE JE U TRANSFORMACIJI

Transformacija obiteljskih domova nudi se kao čarobno rješenje, jer će izmjene u uporabnoj dozvoli i otvaranje trgovačkog društva neminovno podići kvalitetu usluge za one koji žele povećati broj korisnika i preći u privatni dom, ili smanjenje broja i prisilno primanje korisnika koje pošalje centar (ili Zavod od 2022) za one koji žele prijeći u udomiteljstvo. Vrlo vješto su i ministar Aladrović i gđa. Bogdanović u par navrata izbjegli odgovore na pitanja hoće li ministarstvo i financijski pomoći u “transformaciji” nudeći buduće savjetodavne i “ostale” usluge nadležnog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a sve kako bi olakšali proces transformacije. Poznavajući dosadašnju suradnju Ministarstva i predstavnika domova, kao i komunikaciju s profesionalnim udrugama (do danas Udruga obiteljskih domova nije dobila odgovor na pitanja postavljena vezano za uvođenje Covid potvrda poslan 27.09.2021), možemo se nadati tišini u komunikacijskom kanalu.