Na konferenciji za medije ministar Aladrović predstavio je akcijski plan osnaživanja socijalne skrbi u Hrvatskoj. Činjenica da je plan napravljen, osim što pokazuje da Ministarstvo priznaje da sustav ne funkcionira kako bi trebao, pokazuje i volju Ministarstva za uvođenjem tako nužnih promjena. Ono što ostaje je pitanje, hoće li reorganizacija odnosno ponovna centralizacija sustava donijeti rezultate u praksi, na terenu, ili će se svesti na preimenovanje 82 centra i 56 podružnica za socijalnu skrb u jedan Hrvatski Zavod za socijalnu zaštitu s 82 područne službe i 56 ureda.
Nacionalno vijeće za razvoj socijalne politike
Kao prvu veliku aktivnost ministar je naveo osnivanje Nacionalnog vijeća za razvoj socijalne politike, što će već u četvrtak biti predloženo u Saboru. U rad u tom vijeću bit će uključene komore, sindikati, udruge, i svi ostali sudionici u socijalnoj skrbi, budući da u samoj izradi nacrta novog Zakona, nisu mogli sudjelovati, jer kako kaže ministar , ministarstvo ima dovoljno stručnjaka koji su to sami mogli napraviti, bez ljudi na terenu.
Aktivnosti za osnaživanje socijalne skrbi
- U vrlo kratkom roku, unutar tri mjeseca, u sustav će se zaposliti 200 novih stručnjaka, socijalnih radnika, a prema procjenama taj broj bi trebao biti i puno veći, oko 500. O brojevima se priča, ali se ne priča o reorganizaciji zadataka koje stručnjaci svakodnevno obavljaju, i na koje troše vrijeme, koje bi mogli iskorisiti za stvarnu pomoć korisnicima sustava.
- Bit će donešen novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji će uskoro biti upućen u javno savjetovanje
- bit će osnovana Akademija, koja će za cilj imati osnaživanje cjeloživotnog obrazovanja
Nadzor i praćenje rezultata
Kako bi se pratio rad i ostvarenje zacrtanih rezultata i ciljeva pojačat će se inspekcijski i upravni nadzori, uz najavu preko 1000 nadzora samo u ovoj godini (u 2020 ih je sprovedeno 350), te osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o pritužbama građana. Ministar je priznao da nije bilo dovoljno provedenih nadzora, jer nije bilo dovoljno ni inspektora, pa će te nadzore prepustiti i lokalnoj samoupravi, a kako se nepravilnosti i kršenja ne bi događala, uvest će se povećanje (novčanih) kazni. Na konferenciji je ministar Aladrović spomenuo i primjenu metodologije za izračun cijena socijalnih usluga od 01.01.2023, koja će omogućiti plaćanje usluge u skladu s kvalitetom smještaja i kvalitetom pružene usluge.
15 aktivnosti do ujednačenih i dostupnih usluga socijalne skrbi
Oko 5,5 milijardi kuna planira se uložiti u novi sustav – 385 milijuna kuna povećanje rashoda za primjenu Zakona o socijalnoj skrbi (za naknade i ostala ulaganja), 60 milijuna kuna za Zakon o udomiteljstvu (povećanje naknada i opskrbnina), 624 milijuna kuna kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, 3,5 milijardi kuna kroz Europski socijalni fond.
Osnažen sustav socijalne skrbi, pravodobna i ujednačena postupanja,dostupne kvalitetnije usluge i povećanje naknade osigurat će se kroz ovih 15 aktivnosti:
- Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi
- Zapošljavanje 200 novih stručnih suradnika
- Osnivanje Akademije
- Osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu
- Osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o pritužbama građana
- Unapređenje zaštite od nasilja u obitelji
- Pravodobnost, rana procjena rizika i ubrzanje postupka u svrhu zaštite
- Osnivanje Obiteljskog centra
- Smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti
- Povećanje broja djece u udomiteljskim obiteljima
- Povećanje broja udomitelja
- Smanjenje broja korisnika u institucijama
- Osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga
- Sigurnost i zaštita starijih osoba
- Metodologija za izračun cijene usluga
Što će konkretno izmjene zakona o socijalnoj skrbi te sve navedene aktivnosti donijeti pružateljima smještaja starijim osobama? Sufinanciranje svih korisnika domova nije ni ovaj put spomenuto, iako bi spadalo pod aktivnost dostupnosti usluga svim korisnicima, hoće li biti najavljivanog smanjenja broja korisnika u obiteljskim domovima, ako će sustav povući sve raspoložive stručnjake (a ni za njih ih nema dovoljno), gdje će privatni pružatelji usluga naći socijalne radnike, stručne suradnike, ulaganja u državne i decentralizirane domove, natječaji na koje se privatni pružatelji ne mogu javiti… ako se samo malo odmaknemo, možemo vidjeti da sustav ulaže u sebe, i mi u sustav, a od njega ne dobivamo ništa.
Ostala su otvorena mnoga pitanja, no ne možemo reći da se ništa nije postiglo – privatni pružatelji usluga dobit će češći nadzor i veće kazne!
Photo: Twenty20photos
