Smije li vlasnik doma stjecati nekretnine od korisnika temeljem Ugovora o darovanju?

Smije li vlasnik doma (neovisno o vrsti Doma-obiteljski dom, dom za starije ili dom bez osnivanja ustanove) stjecati nekretnine od svojih korisnika koji su kod njega smješteni u Dom temeljem Ugovora o darovanju?

Odgovor je NE!

Zakon o socijalnoj skrbi u čl. 174. navodi da fizičke osobe koje pružaju uslugu smještaja ili boravka u obiteljskom domu (vlasnik obiteljskog doma) može ostvarivati prihod od:

  1. izravno naplatom od korisnika,
  2. na temelju ugovora sklopljenog sa Ministarstvom (ako ima korisnika čiji smještaj plaća Ministarstvo-iz „mreže“)
  3. iz zaklada i darovnica (Zakon o zakladama i fundacijama bio je na snazi do 28.02.2019. godine, a onda je zamijenjen Zakonom o zakladama).

 

Upravo ovaj termin „darovnica“ izazvao je pogrešno tumačenje pojedinih vlasnika domova misleći da mogu sa korisnikom zaključiti Ugovor o darovanju i na taj način stjecati nekretnine od korisnika.

Naime, Zakon o socijalnoj skrbi u svojim odredbama izričito propisuje da pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika.

Zakonske odredbe idu i dalje na način da propisuju da čak i bračni ili izvanbračni drug, životni ili neformalni životni partner te srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva s vlasnikom doma ne smije s korisnikom kojem vlasnik doma pruža socijalnu uslugu, sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika.

Nadalje, zakonske odredbe idu još dalje pa propisuju čak da fizička osoba koja je zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi (radnik u Domu), njegov bračni drug ili izvanbračni partner, životni partner ili neformalni životni partner ili srodnik u ravnoj liniji ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva ne smije s korisnikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika.

U protivnom kada bi usprkos zakonskoj zabrani zaključili takav ugovor, ugovor bi bio ništetan!

Nije na odmet spomenuti i činjenicu da Upravni odjeli prilikom predaje potrebnih dokumenata za osnivanje obiteljskog doma između ostalog traže pismenu izjavu vlasnika doma da neće s korisnicima koji će biti smješteni kod njega u dom sklapati ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Zakonska odredba da vlasnik doma može ostvarivati prihod temeljem zaklada i darovnica znači da može prihvatiti donaciju od zaklade ili dar od neke pravne ili fizičke osobe koja želi donirati sredstva u svrhu općeg dobra odnosno svojim darom želi doprinijeti dobrobiti društva.

Budući da je zaklada neprofitna pravna osoba koja će iz svojih sredstava financirati neprofitne organizacije čija je svrha općekorisna i dobrotvorna teško je za pretpostaviti da će zaklada uložiti sredstva u financiranje privatnog doma za starije. Zaklada bi mogla donirati sredstva konkretno u javni (državni) dom, što privatni domovi po definiciji nisu.

Kao primjer donacija može se navesti slučaj kada je 2008. godine jedna gospođa iz Male Mlake donirala svojih 50.000,00 EUR-a za izgradnju vrtića u Maloj Mlaci ili Policijska uprava Ličko-senjska darovala dječji vrtić edukativnim materijalom…itd.

Zaključno, kako je naprijed navedeno Zakon o socijalnoj skrbi izričito zabranjuje mogućnost sklapanja ugovora kojim bi korisnik Doma otuđio (a tu spada i Ugovor o darovanju) svoju nekretninu za korist vlasnika doma, njegovog bračnog ili izvanbračnog partnera, srodnika u ravnoj i pobočnoj liniji pa čak kako je navedeno ni radnici Doma ne smiju s korisnikom zaključiti ugovor kojim bi korisnik u njihovu korist otuđio nekretninu!

Radmila Trivić, odvjetnica