Na sjednici Vlade 29.04.2021 donešena je odluka o osnivaju Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika (objavljeno u NN 46/2021), kao savjetodavno i stručno tijelo Vlade RH, koje bi trebalo izraditi Strategiju demografske revitalizacije do 2031. Kao što je ministar Alarović izjavio : “Socijalna sigurnost i briga za naše socijalno ugrožene sugrađane jedan je od primarnih ciljeva djelovanja ove Vlade. To je područje u kojemu u nadolazećem razdoblju predviđamo značajna ulaganja, što iz državnog proračuna, što EU sredstava u iznosu većem od 5,5 milijardi kuna“.
RAD VIJEĆA
U svrhu praćenja i unaprjeđenja sustava socijalne zaštite, pratit će rad, potrebe,standarde, predlagat programe socijalne politike, davat mišljenja, sastajat se minimalno jedno mjesečno, rad članova Vijeća je volonterski, a sve stručne i administrativne poslove za Vijeće obavljat će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Članovi Vijeća su predstavnici ministarstava, ureda, komora, fakulteta, sindikata i udruga. Udruga obiteljskih domova poslala je prijedlog za svog člana i zamjenika u Vijeću.
JEDINSTVENA STRATEGIJA?
Pa baš i ne. U vrijeme bivše ministrice Nade Murganić, početkom 2019. napravljena je strategija, na kojoj je radilo 16 stručnjaka, no nikad nije ušla u javlju raspravu. Nacrt je izradilo Vijeće za demograsku revitalizaciju, no ni na zadnjoj sjednici tog vijeća u siječnju 2020 nije predočen nacrt. Možemo pretpostaviti da će se nova Strategija bazirati na već postojećoj te će prilagoditi novim uvjetima, uzrokovanim i pandemijom, ali i time što je vlada već na početku mandata “prepoznala negativne demografske trendove”. U nekoliko navrata su izrađivane takve strategije, no rezultati provedbe nigdje nisu vidljivi. Održana prva sjednica, održana sedma sjednica (zadnja u siječnju 2020, na kojoj je bila i bivša ministrica izv. prof. dr. sc. Vesne Bedeković)… a Hrvatska nastavlja bilježiti odljev mlade radne snage, djelatnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi nedostaje, komore traže povećanje upisnih kvota medicinskog osoblja, jedini projekti vaninstitucijske skrbi su oni održivi tijekom trajanja projekata financiranih EU sredstvima.
IZVANINSTITUCIJSKA SKRB
Jedan od glavnih ciljeva novog Zakona o socijalnoj skrbi je smanjenje broja korisnika u institucijama, osobito djece (poticanje udomiteljstva za djecu) i starijih ljudi (širenje mreže izvaninstitucijskih usluga). No, istovremeno se planira financijskim sredstvima iz raznih fondova i proračuna graditi više javnih domova za starije i nadograđivati postojeće. Osobito u predizbornim kampanjama, možemo čuti programe poput “dom za starije u svakom gradu županije”, ili nedavna izjava kandidatkinje za gradonačelnicu Vesne Škare Ožbolt da Zagreb treba stvoriti uvjete za privlačenje investitora koji će graditi domove za starije, a koja je također izjavila je da će izgradnja novih domova, osim što će osigurati smještaj za veći broj ljudi ,smanjiti cijenu smještaja u domovima! A istovremeno se najavljuje smanjenje broja korisnika u izvaninstitucijskim smještajima obiteljskih domova…
Ostajemo s upitnicima nad glavama, čita li netko uopće strateške dokumente i zašto se uopće pišu, kad se ne provode, ne uzimaju u obzir ni prije izbora ni nakon izbora.
Photo: MROSP
