Svaki poslodavac dužan je voditi evidencije o radnicima koje su propisane Zakonom o radu (NN 93/14).
Otkad je novi Zakon o radu stupio na snagu donesena su već dva Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, a novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima(Nar. nov., br. 73/17.) stupio je na snagu 1. rujna 2017. godine. Podatke o radnicima prikuplja poslodavac, odnosno ravnatelj/predstavnik doma, a evidencije se vode uglavnom u knjigovodstvu. No, to ne znači da voditelji domova – ravnatelji i predstavnici – ne moraju biti upoznati s evidencijama koje moraju voditi, što one moraju sadržavati te kako se ti podaci obrađuju. Evidencije u području rada propisane su Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14.), te ih dijelimo u dvije vrste:
a) osnovne evidencije, koje se dijele na:
– evidencije o radnicima (opća evidencija),
tzv. matična knjiga radnika i
– evidencije radnoga vremena
b) posebne evidencije.
Takozvane “šihterice” koje se koriste u domovima/obiteljskim domovima služe bilježenju podataka o radnom vremenu radnika te su osnova za izračun plaća, a dom ih je obvezan čuvati 6 godina, odnosno ako poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarivanje tih prava mogle biti relevantne i evidencije, obvezan ih je čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora.
Evidencije o radnicima čuvaju se trajno.
FORMA EVIDENCIJA
Novim Pravilnikom izričito je propisana forma evidencije radnog vremena kako se one mogu voditi u pisanom ili u elektroničkom obliku, što znači da se te evidencije mogu voditi:
a) na papirnatom mediju ili
b) s pomoću različitih računalnih programa u elektroničkom obliku.
Evidencije o radnom vremenu moraju voditi uredno, razumljivo i ažurno, a poslodavac je obvezan istu popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju.
NOVČANE KAZNE
Ako poslodavac koji je pravna osobe ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu – kaznit će se za najteži prekršaj, i to novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kn. Uz to je propisano da će se za navedeni prekršaj novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kn, kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osobe pravne osobe. Nadalje je propisano da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi predmetne evidencije na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.
Foto: @TatianaMara
