1. Tko mora zapošljavati i u kojoj mjeri?

Prema članku 5. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 75/2018, 120/2018, 37/2020, 145/2020), poslodavci koji imaju najmanje 20 zaposlenih dužni su osigurati da osobe s invaliditetom čine najmanje 3% ukupnog broja zaposlenih.

U obzir se uzimaju svi radnici zaposleni na najmanje 20 sati tjedno, dok se određene kategorije djelatnika, poput sezonskih radnika ili osobnih asistenata, izuzimaju iz obračuna.

Primjer: Ako Vaš dom za starije ima 50 zaposlenih, morate osigurati da barem dvije osobe s invaliditetom budu zaposlene.

2. Zamjenske kvote: Kako ispuniti obvezu na alternativan način?

Ako ne možete izravno zaposliti osobe s invaliditetom, zakon Vam omogućuje ispunjenje obveze kroz zamjenske kvote, a one su

• Sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava ili s tvrtkama gdje više od 50% zaposlenih čine osobe s invaliditetom.
• Pružanje stipendija osobama s invaliditetom za redovito obrazovanje.
• Omogućavanje stručne prakse učenicima ili studentima s invaliditetom.

Tablica zamjenskih opcija

*Na temelju minimalne plaće od 840,00 € (bruto).

3. Nagrada za zapošljavanje izvan kvote

Poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote ili imaju manje od 20 zaposlenih, među kojima su osobe s invaliditetom, mogu ostvariti pravo na novčanu nagradu. Iznos nagrade iznosi 20% minimalne plaće mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koja predstavlja višak u odnosu na kvotu, pod uvjetom da je ta osoba upisana u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Napomene:

• Trajanje isplate: Poslodavci mogu ostvariti ovu nagradu najduže 12 mjeseci kontinuirano za svaku osobu zaposlenu izvan kvote.
• Uvjeti za ostvarivanje prava: Da bi poslodavac imao pravo na novčanu nagradu, mora biti uredan prema državi i svojim radnicima, odnosno ne smije imati nepodmirenih dugova.
• Izuzeća: Pravo na novčanu nagradu ne mogu ostvariti zaštitne radionice, integrativne radionice, državna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave, javne službe, javne ustanove, fondovi i pravne osobe u vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne samouprave. Također, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju nemaju pravo na ovu nagradu.

4. Gdje se registrirati?

Za ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja ili prijavu zamjenske kvote, potrebno je obratiti se Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Putem aplikacije NERA  poslodavci Zavodu elektroničkim putem dostavljaju potrebnu dokumentaciju, izvještaje o ispunjenju zamjenske kvote i ostalo. Na  www.zosi.hr možete pronaći sve detaljnije informacije i kontakt podatke.

∗Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni pravni savjet. Za detaljnije informacije i individualne upute preporučuje se konzultirati stručnu osobu.

Objava Zakonska obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom: vodič za voditelje domova za starije pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Budući da se većina domova (obiteljskih domova, ustanova socijalne skrbi) susreće sa teškoćama u pronalasku radne snage (njegovatelja, medicinskih sestara, kuharica i ostalih radnika) nemali broj domova prisiljen je zapošljavati strance – državljane trećih zemalja.

Sukladno odredbama Zakona o radu, radni odnos zasniva se ugovorom o radu, s time da se u pravilu  ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme a iznimno se može sklopiti i na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog.

Odredbom čl. 12. st. 3. Zakona o radu utvrđeno je najdulje dopušteno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme tako da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme ne smije biti neprekidno dulje od 3 godine osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih okolnosti dopušteno zakonom ili kolektivnom ugovorom.

Zakon o strancima određuje uvjete pod kojima državljani trećih zemalja mogu raditi u RH a to je na temelju izdane radne dozvole koju izdaje MUP a koja državljaninu treće zemlje omogućuje rad i privremeni boravak u RH.

Dozvola za rad državljanima trećih zemalja izdaje se na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje na godinu dana.

U pravilu poslodavci s takvim radnicima sklapaju ugovore o radu na određeno vrijeme s unaprijed utvrđenim rokom trajanja a koji se veže uz rok važenja radne dozvole. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji o socijalne politike 12. veljače 2021. godine navodi kako u slučaju zapošljavanja radnika stranaca – državljana trećih zemalja, koji imaju radnu dozvolu, postoji mogućnost sklapanja više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme čije je ukupno trajanje neprekinuto duže od 3 godine.

Radmila Trivić, odvjetnica

Objava Rad stranaca u Hrvatskoj i Ugovor o radu na određeno pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

1. Redovni inspekcijski nadzor provodi se u skladu sa godišnjim planom nadzora koji donosi nadležno Ministarstvo najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za slijedeću godinu.
2. Izvanredni inspekcijski nadzor provodi se povodom prijave fizičke ili pravne osobe ili povodom zahtijeva drugih državnih tijela.
3. Kontrolni inspekcijski nadzor provodi se radi kontrole izvršenja mjera naređenih rješenjem inspektora.

Svrha i cilj provođenja inspekcijskog nadzora je utvrditi primjenjuju li se i izvršavaju zakonske odredbe, drugi propisi te općih i pojedinačnih akata, nad stručnim radom doma socijalne skrbi te nad radom druge pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi.

Poslove inspekcijskog nadzora provode inspektori socijalne skrbi i viši inspektori socijalne skrbi koji su zaposlenici Ministarstva, a mogu provoditi i strukovne komore na temelju posebnih propisa (komora medicinskih sestara, komora fizioterapeuta, komora socijalnih radnika).

Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenje i poduzima mjere u okviru zakonske regulative.

Ako inspektor provodi inspekcijski nadzor po prijavi pravnih ili fizičkih osoba dužan je izvijestiti podnositelja prigovora o utvrđenom činjeničnom stanju, utvrđenim nepravilnostima te o mjerama koje je poduzeo. Ova obveza ne postoji ako se radilo o anonimnoj prijavi.

Mora li inspektor prethodno najaviti inspekcijski nadzor?

Inspektor ne mora prethodno najaviti inspekcijski nadzor. Inspektor ima pravo u svako doba i bez prethodne najave i bez dopuštenja ravnatelja (ustanove) ili druge odgovorne osobe ulaziti u prostorije i prostore ustanove socijalne skrbi, pravne ili fizičke osobe obiteljskog doma).

Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo pregledati objekte i druge poslovne i stambene prostore, dokumentaciju, robu i druge stvari zatečene kod pružatelja usluge, poslovne spise, ima pravo saslušati korisnike, radnike, uzimati njihove izjave i sve druge osobe koje zatekne, pregledavati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba (osobne iskaznice, putovnice i sl.) i obavljati sve druge poslove u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Ravnatelj (ako se radi o ustanovi socijalne skrbi) ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi koja pruža socijalne usluge, obrtnik koji pruža socijalne usluge te fizička osoba koja pruža socijalne usluge mora inspektoru osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i svu potrebnu dokumentaciju

Inspektor tijekom inspekcijskog nadzora ima pravo privremeno oduzeti predmete ili dokumentaciju. U slučaju oduzimanja predmeta ili dokumentacije inspektor je dužan izdati potvrdu.

Kada inspektor može zabraniti rad domu?

Inspektor  je dužan zabraniti rad domu socijalne skrbi, i drugim pružateljima socijalnih usluga ako:

1. dom više ne ispunjava propisane uvjete za obavljanje djelatnosti
2. ako dom ne postupi po prethodnom rješenju kojim je inspektor naložio određene mjere
3. ako dom načinom pružanja usluga ugrožava zdravlje i sigurnost korisnika.

U tom slučaju inspektor donosi Rješenje kojim se utvrđuje prestanak pružanja socijalne usluge.

Protiv rješenja kojim se zabranjuje rad doma odnosno kojim se utvrđuje prestanak pružanja socijalnih usluga može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana zaprimanja pismenog otpravka rješenja a povodom žalbe odlučuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao drugostupanjsko tijelo a protiv odluke drugostupanjskog tijela nastavno se može pokrenuti upravni spor.

Nakon što donese rješenje kojim se utvrđuje prestanak pružanja socijalnih usluga inspektor je dužan izvijestiti nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za početak pružanja socijalnih usluga.

Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti, odnosno povrede propisa a nije ovlašten izravno postupati, dužan je izvijestiti nadležno tijelo o uočenim nepravilnostima, odnosno uočenim povredama propisa te tražiti pokretanje adekvatnih postupaka i poduzimanje propisanih mjera.

Kad inspektor može izdati usmeno upozorenje sa rokom za njegovo izvršenje?

Ako inspektor utvrdi da se u radu doma javljaju manje nepravilnosti koje ne utječu bitno na pružanje usluge, odnosno ne utječu na zakonitost poslovanja, usmeno će o uočenim manjim nedostacima upozoriti odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno fizičku osobu koja pruža socijalne usluge na nepravilnosti i na njihove posljedice te odrediti rok za uklanjanje istih. A sadržaj usmenog upozorenja i rok za otklanjanje nepravilnosti navesti u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

Ukoliko nepravilnosti na koje je usmeno upozoren ne budu uklonjene u ostavljenom roku, inspektor će rješenjem narediti mjere u skladu sa zakonom.

Kad inspektor može izdati usmeno rješenje koje se mora odmah izvršiti?

U slučaju kada postoji neposredna opasnost za život ili zdravlje korisnika, kao i u slučaju kada postoji opasanost od uništenja ili prikrivanja dokaza, inspektor će donijeti usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje.

U slučaju kad izda usmeno rješenje inspektor je dužan donijeti takvo rješenje u pisanom obliku u roku 8 dana od dana donošenja, ali obveza za postupanje ide od dana donošenja usmenog rješenja.

Ako inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa učinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz rješenje za čije je donošenje ovlašten, dužan je s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera podnijeti optužni prijedlog radi pokretanja prekršajnog postupka, odnosno kaznenu prijavu za pokretanje kaznenog postupka.

Tijelo kojem je podnesen optužni prijedlog, odnosno kaznena prijava dužno je o ishodu postupka obavijestiti Ministarstvo.

O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor vodi očevidnik, čiji sadržaj, oblik i način vođenja pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Radmila Trivić, odvjetnica

Objava Inspekcijski nadzor u domu za starije pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Kao i prijašnje izmjene, i ove izmjene donesene su “ad hoc”, bez promišljanja, već samo kao reakcija na tragične događaje u jednom ilegalnom smještaju i jednom obiteljskom domu za starije. Budući da se većina privatnih domova i obiteljskih domova samofinancira, odnosno nema sufinanciranja ležajeva, kao što je to kod javnih domova, pred njih se stavlja znatan financijski izdatak kojem se treba prilagoditi u kratkom roku. Napomenimo samo da ni neki javni domovi nemaju neke uvjete propisane zakonskim i podzakonskim aktima. Izjednačavanjem uvjetima obiteljskih domova s ustanovama gubi se smisao obiteljskih domova, te se podiže cijena smještaja, što pak za činjenicu ima da je sve više ilegalnih smještaja – upravo suprotan učinak onome što Ministarstvo propagira da će se postići novim izmjenama!

POPIS IZMJENA – do svibnja 2021

Da ponovimo – izmjene koje u svibnju 2021 stupaju na snagu i za koje je još vrlo kratki rok prilagodbe:

• ukida se mogućnost da obitelj, koja vodi obiteljski dom živi u odvojenom objektu, odnosno kući. Do sada je bilo dopušteno da obitelj živi u kući u istom dvorištu, koja je od obiteljskog doma udaljena do 50m, ako je osiguran 24-satni nadzor.
• ograničava se rad članova obitelji u obiteljskom domu i to tako da “član obitelji koji pruža usluge u obiteljskom domu bez ugovora o radu ne može pružati usluge duže od 48 sati“.
• promjene u broju i vrsti radnika u obiteljskom domu – više informacija u prijašnjem ČLANKU

POPIS IZMJENA – do ožujka 2022

Novim izmjenama i dopunama , koje su stupile na snagu o ožujku 2021 donose se sljedeće izmjene:

• svi objekti u kojima se pružaju usluge obiteljskog doma moraju imati izveden sustav za dojavu požara
• regulira se čuvanje arhive na način da se propisuje ” Za pripremu i vođenje evidencije te čuvanje dokumentacije i arhive u pravilu se osigurava zasebna prostorija, a iznimno se može koristiti i drugi primjereni prostor.”
• za uslugu smještaja u obiteljskom domu, jedan zahod i jednu kupaonicu za najviše 7 korisnika (umjesto na dosadašnjih 6)
• svi pružatelji usluga, osim obiteljskih domova, su zgrade javne namjene te za njih vrijedi i odredbe Zakona o zaštiti od požara i Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
• rok za prilagodbu je 12 mjeseci, umjesto predloženih 60 dana

Iako je na prijedloge novih izmjena reagiralo i nekoliko županijskih ureda, čiji djelatnici čine Povjerenstva za utvrđivanje minimalnih uvjeta, vrlo malo prijedloga je prihvaćeno, već je samo “primljeno na znanje”.

Neki od prijedloga, koje su predlagali županijski uredi i Odbor za socijalnu skrb pri Udruzi Glas poduzetnika, a koji unatoč svojoj logičnosti NISU prihvaćeni:

-Izrada zasebnog pravilnika za obiteljske domove, kao što je to do 2014 bio Pravilnik o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima prostora, opreme, stručnih i drugih radnika – budući da je pružanje usluga u obiteljskom domu vrlo specifična usluga, koju je potrebno samo malo redefinirati i više pažnje posvetiti osoblju, njezi edukacijama a manje samim građevinskim uvjetima koji su već i sada dovoljni

-produženje roka prilagodbe na minimalno 2 godine, zbog jednostavne činjenice da su iskustveni rokovi dobivanja raznih potvrda od institucija puno duži nego što su uređeni raznim pravilnicima

-točne nazive isprava i ostalih dokumenata koji se prilažu Zahtjevu za osnivanje doma/obiteljskog doma za starije čime bi se izbjeglo različito tumačenje odredbi pravilnika od strane županijskih ureda – znači tražila se jasna i nedvojbena regulacija –  dobilo se – ništa!

Najavljene su i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, kojim bi se trebao redefenirati pojam obiteljskog doma u smislu broja korisnika, odnosno njegovo smanjenje. Što točno Ministarstvo namjerava postići time, možemo samo pretpostaviti, jer će smanjenje broja korisnika dovesti do zatvaranja obiteljskih domova, pa će ionako velika potražnja za skrbi starijih osoba pasti na koljena, ali i do većeg broja ilegalnih smještaja, jer će domovi morati povisiti cijene, koje se u odnosu na nelojalnu konkurenciju – javne sufinancira domove- ionako smatraju previsokima. Potez najave smanjenja broja korisnika u obiteljskim domovima, možemo smatrati nekim jako lošim političkim potezom ili jednostavno nesposobnošću nadležnog Ministarstva da uredi nadzor nad obiteljskim domovima, pa se koristi metoda – kazni sve zbog par loših! Slikovitije bi to prikazali da se recimo u Zagrebu ukine tramvajski prijevoz, jer se, eto, neki stalno švercaju i nalaze načina kako ne platiti kartu…

Photo

Objava Još jedne izmjene i nadopune Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružatelje socijalnih usluga pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Kozmetički zahvati koji se predlažu ovim izmjenama i dopunama u evidencijama pružatelja usluge smještaja (dnevnog boravka) starijim osobama bili bi (bit će) sljedeći:

1. podatak o ocu/majci više nije potreban, a dodaje se županija i mjesto pružanja usluge
2. dokumentacija se može voditi u elektroničkom obliku
3. Obiteljski domovi moraju voditi Evidenciju zaprimljenih zahtjeva za smještaj

Prijedlog i dopune ovog Pravilnika mogu se komentirati na ESAVJETOVANJA , a komentirati mogu svi.

Do današnjeg dana, 19.03. prijedlog Pravilnika nema nijedan komentar!

Akcijskim planom 2019, bivše Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predvidjelo je mjere administrativnog rasterećenja za pružatelje socijalnih usluga kroz izmjene ovog Pravilnika s rokom do 31.03.2021. Planirano rasterećenje procijenjeno je na više od 44 milijuna kuna godišnje, što iznosi 100% od izmjerenog rasterećenja. Odnosno, ne samo da nije došlo do administrativnog rasterećenja, negu su za neke pružatelje (obiteljski domovi), uvedene dodatne evidencije. Više o Akcijskom planu 2019 na ovom LINKU.

Objava Prijedlozi izmjena Pravilnika o vođenju evidencije i dokumentacije pružatelja socijalnih usluga pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Prema Zakonu o sudskom registru subjekti upisa su sva trgovačka društva, ustanove i zajednice ustanova, zadruge i savezi zadruga, kreditne unije te druge osobe za koje je upis propisan zakonom (čl. 6. ZSR-a).

Predaja zahtjeva

Obrazac na kojem se podnosi zahtjev propisan je Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar (Nar. nov., br. 121/19).Obveza upisa elektroničke pošte u sudski registar provodi se na način da se popunjeni (pomoću računala) i vlastoručno potpisan (od strane svih članova uprave trgovačkog društva) Zahtjev dostavlja nadležnom sudskom registru, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.

 Uključivanje u sustav e-komunikacija pri Ministarstvu pravosuđa

E-Komunikacija sudionicima u sudskim postupcima omogućuje elektroničko podnošenje podnesaka sudovima, zaprimanje sudskih pismena u siguran elektronički poštanski pretinac te udaljeni uvid u sudske predmete.

Sukladno čl. 118., st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 70/19.) sve su pravne osobe (trgovačka društva, ustanove, zadruge, udruge i dr.) dužne do 1. rujna 2020. godine zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa – Ministarstva pravosuđa i uprave.

Ostali subjekti (npr. obrtnici, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i sl.) također mogu (ali nemaju obvezu!) zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije, i nakon 1. rujna 2020. godine.

Za uključenje u eKomunikaciju potrebno je na adresu elektroničke pošte ekomunikacija@pravosudje.hr dostaviti podatke:

–  OIB pravne osobe
–  naziv pravne osobe
– adresa elektroničke pošte (e-mail na koji ćete dobivati obavijesti o sudskim pismenima pristiglim eKomunikacijom u sigurni elektronički pretinac)
– ime  i prezime, OIB osobe ovlaštene za rad u eKomunikaciji (Ministarstvo će inicijalno uključiti isključivo osobe koje su upisane u Sudskom registru kao ovlaštene osobe za zastupanje, dok te osobe mogu pri prvom ulasku na web aplikaciju  eKomunikacija dati ovlasti drugim osobama).

Postupak za uključivanje u sustav eKomunikacija može se vidjeti na: https://pravosudje.gov.hr/gradjani-21417/najcesca-pitanja-i-odgovori/ostalo-6679/uputa-za-ukljucivanje-pravnih-osoba-u-ekomunikaciju/22051

Objava Obveza dostave elektroničke pošte registarskom sudu – i za domove za starije pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Sukladno odredbama čl. 115. st. 1. toč. 1. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19) poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu).

Gospodarski, tehnički i organizacijski razlozi za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu moraju objektivno postojati u trenutku uručenja odluke o otkazu ugovora o radu radniku.

U trenutačnim okolnostima, zbog proglašenja epidemije COVID-19, što je uzrokovalo smanjenje opsega posla, zbog uvođenja mjera ograničavanja kretanja,te drugih izvanrednih mjera koje su uvedene s ciljem sprječavanja širenja bolesti sve to može biti razlogom za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

Sukladno čl. 115. st. 5. Zakona o radu poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Međutim, stavak 6. istog članka 115. Zakona o radu predviđa iznimku na način  da ukoliko ipak u roku šest mjeseci od dana uručenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu nastane potreba za zapošljavanjem radnika na istim poslovima, poslodavac je dužan  ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Ukoliko radnik kojem je otkazan ugovor o radu odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ne prihvati ponudu za sklapanje novog ugovora o radu, poslodavac može sklapanje ugovora o radu ponuditi drugim osobama.

Radmila Trivić, odvjetnica

Photo: Envato

Objava Kako zaposliti radnika nakon odluke o poslovno uvjetovanom otkazu? pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Izvanredni otkaz ugovora o radu imaju pravo dati i poslodavac i radnik ukoliko imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno ili neodređeno vrijeme ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa  ili neke druge važne činjenice te ako uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć.

Iako smo naveli kako izvanredni otkaz mogu dati i poslodavac i radnik u ovom tekstu pozabaviti ćemo se situacijom kada izvanredni otkaz daje poslodavac u smislu dostave odluke o izvanrednom otkazu, oblik i obrazloženje odluke o izvanrednom otkazu, odjavi radnika sa  s obveznih osiguranja, ima li radnik u tom slučaju pravo na otpremninu, ima li radnik pravo na novčanu naknadu s burze.

URUČENJE ODLUKE

Poslodavac mora uručiti radniku odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, da bi otkaz uopće stupio na snagu. Međutim u praksi se često postavlja pitanje kako dostaviti odluku radniku ukoliko radnik odbije na radnom mjestu zaprimiti i potpisati odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu?

Prema čl. 120. st. 3. Zakona o radu otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, dok je čl. 132. Zakona o radu propisano da se na dostavu odluke o otkazu ugovora o radu na odgovarajući način primjenjuju odredbe o dostavi u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

To konkretno znači da ako radnik odbija primiti odluku o izvanrednom otkazu na radnom mjestu, poslodavac najprije mora preporučenom pošiljkom s povratnicom poslati odluku o otkazu na adresu prebivališta ili boravišta radnika.

OGLASNA PLOČA

U slučaju neuspjele dostave na adresu ili u slučaju da radnik odbije primiti pošiljku na kućnoj adresi poslodavac može obaviti dostavu putem oglasne ploče poslodavca, tj. da odluku o izvanrednom otkazu izvjesi na oglasnoj ploči poslodavca (napomena: prije stavljanja na oglasnu ploču poslodavac mora pokušati dostavu poštom kako je naprijed navedeno).

U slučaju dostave putem oglasne ploče dostava se smatra obavljenom istekom 8 dana od dana stavljanja na oglasnu ploču (oglasnu ploču može postaviti u svoje prostorije i obiteljski dom za starije).

Dostava na oglasnoj ploči obavlja se na način da poslodavac na odluci napiše vlastoručno primjerice „Odluka stavljena na oglasnu ploču dana 1. veljače 2019. godine, skinuta sa oglasne ploče dana 09. veljače 2019. godine.“

Preporučamo da stavljanje odluke na oglasnu ploču kao i njezino skidanje sa oglasne ploče supotpišu i dva svjedoka koji su svjedočili da je odluka bila stavljena na oglasnu ploču i skinuta nakon 9 dana sa oglasne ploče (svjedok može biti netko od radnika Doma).

Danom primitka odluke o izvanrednom otkazu ili danom skidanja odluke sa oglasne ploče, radniku prestaje radni odnos i poslodavac s tim danom ima obvezu odjave radnika sa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Sukladno čl. 120.st. 1. i 2. Zakona o radu, otkaz mora biti u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

OBRAZLOŽENJE

Bitno je napomenuti kako je sudska praksa zauzela stajalište da u slučaju sudskog spora samo ono obrazloženje koje je poslodavac naveo kao razlog otkazivanja može predstavljati razlog za otkaz što znači da poslodavac ne može kasnije naknadno u sudskom sporu (u slučaju ako radnik pokrene spor) proširivati obrazloženje ističući i druge razloge otkazivanja.

Znači, obrazloženje otkaza u cijelosti treba obuhvatiti sve ono što poslodavac stavlja radniku na teret, s tim da razlozi trebaju ukazivati na razloge koji opravdavaju izvanredno otkazivanje ugovora o radu.

Ukoliko otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili dostavljen radniku, to predstavlja jedan od najtežih prekršaja za poslodavca za koji je propisana novčana kazna za pravnu osobu poslodavca u iznosu od 61.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 7.000,00 kuna do 10.000,00 kuna.

GODIŠNJI, OTPREMNINA, NOVČANA NAKNADA

Što se tiče prava na godišnji odmor ako radnik do trenutka donošenja odluke o izvanrednom otkazu nije iskoristio godišnji odmor, tada poslodavac ima obvezu isplatiti radniku naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora, a ta naknada određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora

Što se tiče otpremnine kada poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu izvanrednim otkazom poslodavac nema obvezu isplate otpremnine radniku.

Međutim, iako poslodavac nema obvezu isplatiti otpremninu, ako on to želi on ipak može isplatiti otpremninu radniku.

Što se tiče prava na novčanu naknadu „naknada s burze“ radnik koji je dobio izvanredan otkaz nema pravo na novčanu naknadu „naknadu s burze“.

Radmila Trivić, odvjetnica

Photo: Envato

Objava Kako radniku dostaviti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu? pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Pozivamo predstavnike i ravnatelje domova za starije da se uključe u raspravu, odnosno savjetovanja i daju svoje mišljenje na pojedinačne odredbe nacrta zakona i pravilnika.

Objava E-savjetovanja pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.

Donosimo Vam kratak pregled predloženih promjena:

1. Predstavnik doma može živjeti samo u istoj kući u kojoj se pruža smještaj, ukida se mogućnost življenja u zgradi u dvorištu koja nije više od 50 udaljena od zgrade s korisnicima.

2. Član obitelji koji pruža usluge u obiteljskom domu bez ugovora o radu ne može pružati usluge duže od 48 sati tjedno.

3. Novost je također uvođenje socijalnog rada u obiteljske domove za starije na 8 sati tjedno (u trenutnom pravilniku je određeno samo aktivno provođenje vremena u istom trajanju, odnosno 0,2 na 20 korisnika)

4. Dodaje se mogućnost smještaja korisnika 4. stupnja njege u obiteljskim domovima, za koje će vrijediti ista pravila kao i za ustanove što se tiče osoblja, to je 8 njegovatelja i 5 medicinskih sestara na 20 korisnika.

5. Ako nije moguće osigurati fizikalnu terapiju u zdravstvenoj ustanovi, obiteljski dom dužan je osigurati fizikalnu terapiju u domu, a broj sati ovisi o stupnju njege, npr. 20 sati tjedno na 20 korisnika 4.og stupnja njege.

6. dodaje se nova odredba koja propisuje da su svi pružatelji usluga dužni u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu (predviđeni rok je travanj 2020) uskladiti se s novim Pravilnikom, a svi kod kojih je došlo do izmjena, odnosno ako su promijenjeni uvjeti prostora u kojem se obavlja djelatnost ili ako se djelatnost proširuje ili mijenja, dužni su u roku od 3 mjeseca podnijeti zahtjev za donošenje novog rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta.

Pozivamo Vas da i sami prokomentirate promjene, ili predložite dodatne promjene na stranici esavjetovanja.gov.hr . Svoj komentar možete dati do 21.03.2020, a očekivano izvješće o prihvaćenim promjenama planirano je za početak travnja ove godine.

Photo: Envato

Objava Prijedlog novog Pravilnika o minimalnim uvjetima pojavila se prvi puta na Domovi Aktualno.